Izjava ovjerena kod javnog bilježnika nije svjedokov iskaz i ne može biti dokaz u prekršajnom postupku – takvo je stajalište zauzeo sud.
Uz dužno poštovanje svim kamerama koje su postavljene i intenzivno se postavljaju po semaforima, raskrš?ima bez semafora, zgradama i prometnicama, zna?aj o?evidaca i neposrednog iskaza o?evica svjedoka prometne nesre?e još uvijek je od iznimnog zna?aja! Rekli bismo na cijeni je! Bilo da ste bili suputnik u vozilu koje je sudjelovalo u prometnoj nesre?i ili tek slu?ajni prolaznik koji je neposredno svojim o?ima svjedo?io doga?anju na prometnici koje je završilo kao prometna nesre?a, izgledno je da ?ete se na?i u ulozi svjedoka u prekršajnom ili ?ak kaznenom postupku. Ovisno o težini posljedice.
Naravno da ?ovjek koji nije navikao na šetanje po sudovima, ?ak i ako nije njegova ni glava ni nov?anik u igri ima zazor i od suda i sudaca. Nije to nekim ljudima ni ugodno ni lagodno. S druge strane ima onih koji to baš silno vole. Najradije bi da se njih pita stalno visili po sudovima i to u bilo kojoj ulozi. Malo ih puca adrenalin, malo im ego raste. Netko na kraju krajeva daje im na zna?aju, njihov glas. Njihov iskaz, pri?a i kazivanje kona?no nailaze na publiku i to ne bilo kakvu, sve u?ene glave! Svjedokov iskaz može biti od klju?nog zna?enja za donošenje neke odluke te oslobo?enje ili kažnjavanje konkretnog ?ovjeka. Ne?ija sudbina i te kako može ovisiti o iskazu svjedoka, njegovoj memoriji, mo?i zapažanja klju?nih okolnosti, umješnosti i dosljednosti u iskazivanju.
Kad kucne taj ?as da se baš treba u odre?eni dan i odre?eno vrijeme pojaviti na sudu, nije svima lako. Neke i želu?ane tegobe po?nu moriti a nemiran san nekoliko dana unaprijed uobi?ajena je pojava. Tada se krene razmišljati, kako si olakšati situaciju. Što ?ovjeku prvo padne na um? On ?e svoju dužnost svjedo?enja fino izvršiti tako što ?e sve što mu je poznato o doga?aju o kojem treba svjedo?iti stavi na papir. Polako i u miru navest ?e on sve što zna, sve što je vidio, sve što je zapazio po svom najboljem znanju i umije?u te sje?anju. Polako i u miru je najbolje bez pritiska, bez treme zbog suda i sudionika postupka. Bolje da on to natenane kad je miran i sabran lijepo opiše, napiše i potpiše te pošalje sudu? Ne?e i?i! Žao nam je ali nikako ne može! To što svjedok piše sudu i u pismu iskazuje i potpisuje isto ono što bi i samom sucu rekao, sudu ne zna?i ama baš ništa i ne vrijedi ništa, a i ne može se koristiti kao dokaz. Ne može! Unato? tome što vi mislite da biste vi to bolje, mudrije, potpunije i pametnije sro?ili na papiru u miru doma svoga, sud nikakvo pismo ni pismeno o svjedoka ne uvažava kao njegov iskaz.
Odmah da se razumijemo takva je i sudska praksa. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u odluci Jž-1448/17, od 26. rujna 2018. jasno je zauzeo stav: Pisana izjava osobe koja treba biti ispitana kao svjedok ne može zamijeniti njen svjedo?ki iskaz i nije podobna da bude korištena kao dokaz u postupku.
Dobro! Ako ne može, ne može. Onda prosje?an ?ovjek pred kojim svjedo?enje tek stoji krene razmišljati dalje. Što ako svoj svjedo?ki iskaz lijepo i u miru sro?i i pred javnim bilježnikom potpiše. Ovjeri svoj potpis na njemu kod javnog bilježnika! Svih nekretnina koje imate možete se pravovaljano riješiti tako da na ugovorima o darovanju ili prodaji svoj potpis ovjerite kod javnog bilježnika, a nekretnine i te kako mogu biti vrijedne. Osim toga ako se ovjerom kod javnog bilježnika ?ovjek može uvaliti u žeš?e probleme i goleme kredite tako da mu plijene pla?u i da gotovo završi u dužni?kom ropstvu, onda se valjda i svjedo?ki iskaz može ovjeriti kod javnog bilježnika. Može, može se sve ovjeriti, samo što to apsolutno nema nikakav zna?aj za sud, a ni prekršajni postupak! Zaklju?imo: zaboravite ideju ovjere vašeg svjedo?kog iskaza kod javnog bilježnika! Ne može! Nikako na pismeno ne može! Niti s javnobilježni?kom ovjerom niti bez nje. Stav suda je jasan da jasniji biti ne može
Izjava ovjerena kod javnog bilježnika nije svjedokov iskaz i ne može biti dokaz u prekršajnom postupku. Upravo je takvo stajalište iznio Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u odluci Pž-2567/15, od 11. svibnja 2016. Svima na znanje i ravnanje. Kako ne bi bili u zabludi valja uzeti u obzir i širi kontekst. Naime, sud je u obrazloženju te odluke jasno naveo: “Me?utim, izjava svjedoka – o?evica S. N., dana u pisanoj formi i ovjerena od strane javnog bilježnika, a koju je prvostupanjski sud prihvatio kao dokaz u postupku, ne predstavlja njegov svjedo?ki iskaz jer nije dana pred sudom i S. N. nije ispitan na na?in koji zakon propisuje za ispitivanje svjedoka. Iz navedenog razloga, izjava koju je dostavio za potrebe postupka ne može zamijeniti njegov svjedo?ki iskaz i predmetna izjava nije podobna da bude korištena kao dokaz u postupku.”
Izvor: HAK
