Svi voza?i bi trebali biti upoznati s vlastitim zdravstvenim stanjem, a i tijelo odašilje signale koji se nikako ne smiju zanemarivati, prenosi RevijaHAK.
Automobil je danas postao prijeka potreba pa je na cestama i sve više voza?a, kojih Hrvatska broji više od dva milijuna. Kad je o nesre?ama rije?, zabrinjavaju?e je da se 80 posto njih doga?a u naseljenim mjestima i to najviše u srpnju i kolovozu, za danjeg svjetla. Zato bi svi voza?i upozoravaju lije?nici, trebali znati kakvo im je zdravlje jer im tijelo zasigurno odašilje signale koji se zanemarivati ne smiju. Uklju?uje to za voza?e prijete?a, krvožilna i sr?ana oboljenja, dijabetes, alergije i dr. Kada je o potonjem rije?, upitali smo dr. sc. Damira Memi?a specijalistu medicine rada i sporta iz Doma zdravlja Zagreb Zapad, zbog kojih zdravstvenih dijagnoza on ne bi sjeo za upravlja? automobila, ako ne bi postojalo lije?ni?ko odobrenje. Ponajprije su to, rekao je, akutne psihoze, sr?ane aritmije sa sinkopom, epilepsija, posljedice sr?anog i moždanog udara, katarakte…
1. Akutne i druge vrste psihoza – psihoti?na su to stanja slika u glavi s pogrešnim doživljajem stvarnosti i uvjerenosti u nešto, što u njoj nema uporište. Karakteriziraju ih osje?aj proganjanja, promatranja, glasovi koji se ?uju, gubitak motivacije, socijalna povu?enost. Oboljeli osje?aju da im se nešto smješta i sl. Uzroci su joj genetika, stres, ali i druga mentalna oboljenja. Lije?i se ponajprije antipsihoticima, a uspjeh ovisi o uzroku, tipu oboljenja, suradnji bolesnika, kombinaciji metoda lije?enja i dr.
2. Sr?ane aritmije sa sinkopom (nesvjestica) – rije? je o ubrzanom odnosno usporenom nepravilnom radu sr?anog ritma. Aritmija ima više vrsta. Kada je sr?ani ritam uredan, otkucaji su srca od 60 do 100 otkucaja u minuti. Preko stotinu otkucaja u minuti rezultirat ?e tahikardijom, a ispod 50 do bradikardijom. Ozbiljna je u tom kolopletu i iznenadna paroksizmalna tahikardija, koju izazivaju i odre?eni napori (kašalj, zatvor…). Ovisno o uzroku i težini bolesti aritmije se lije?e lijekovima ili ugradnjom elektrostimulatora te nekom drugom medicinskom metodom.
3. Epilepsija – bolest ?iji napadi s ili bez poreme?aja svijesti ostavljaju ožiljke na mozgu. Klini?ke su slike ovisno o vrsti napada brojne: od trzanja, gr?enja, izvijanja glave, vrata, o?iju do smetnji govora, pjene, sline na ustima…. Voza?ima ve? i bljeskanje svjetala može izazvati napade kao i zvukovi. Bolest mora biti stabilizirana da bi takva osoba mogla sudjelovati u prometu, a lije?i se antiepilepticima pa ?ak i kirurški.
4. Katarakte (siva mrena) – stara?ke mrene opasnost su za voza?e. Posebice kad im vidna oštrina padne ispod 50 posto pa uzrokuje zamagljen vid. Javljaju se razli?ito zbog traume, dijabetesa, starenja a nerijetko od 50. godine. Razlog im je nedovoljna prolaznost svjetla odnosno zamu?enost o?ne le?e. Zato je posebna opasnost vožnja u sumrak i no?u.
5. Posljedice sr?anog i moždanog udara – u?estale glavobolje, omaglice, iskrenje pred o?ima, smetenost, dezorijentiranost prethode problemima s visokim tlakom i tranzitornim ishemi?nim atakama (TIA), koje mogu rezultirati i kratkotrajnom oduzetoš?u, a u kona?nici i moždanim udarom. Bol u lijevoj ruci, gušenje, stezanje u prsima kao i probadanja oko srca slika su opasnih kardioloških teško?a koje nakon infarkta moraju biti dobro regulirane da bi se moglo sjesti za upravlja?.
Izvor: Ana Stipi?i? / RevijaHAK
