Samovoze?i automobil, koji se ?esto zna nazivati i autonomno vozilo, jer zapravo robotizirano vozilo koje je u mogu?nosti putovati bez intervencije voza?e. Dakle, radi se o putovanju izme?u dvije to?ke, po prometnoj infrastrukturi i poštuju?i prometne propise, bez intervencije voza?a bilo izravno u vozilu, ili na daljinu. Pri tom je posebno važno da niti prometnice nisu opremljene posebnim senzorima ili komunikacijskim ure?ajima, tako da se vozila mogu kretati po njima oslanjaju?i se isklju?ivo na informacije s vlastitih osjetila. Samovoze?a vozila su u pravilu povezana na Internet, koriste neke od platformi u oblaku, putem kojih im se dostavljaju informacije dobivene iz drugih vozila ili nekih drugih sustava, odnosno putem kojih im se dostavljaju digitalne karte.
Postoji šest razina samovožnje samovoze?ih automobila, koje se gradiraju oznakama od ‘0’ do ‘5’. U nultoj razini voza? je u potpunosti odgovoran za sve sustave u vozilu. Na prvoj razini automobil je opremljen jednim pomo?nim sustavom, koji može kontrolirati ili brzinu ili smjer kretanja. Primjer takvog sustava jest tempomat. Druga razina uklju?uje automatizirane sustave koji mogu kontrolirati i smjer kretanja i brzinu. Primjer je sustav tempomata uparen sa sustavom za pra?enje voznog traka. Tre?a razina samovožnje omogu?ava u potpunosti automatiziranu vožnju, ali u odgovaraju?im uvjetima. Primjer je mogu?nost samovožnje na autocesti, pri ?emu vozilo u potpunosti samostalno vozi, mijenja brzine, skre?e i upravlja. Voza? može preuzeti kontrolu u bilo kojem trenutku. Razina ?etiri zahtijeva i dalje prisutnost voza?a u vozilu, koje se može samostalno kretati u svim uvjetima, jer samostalno percipira sve oko sebe, te upravlja svim segmentima samovožnje. Voza? i dalje može preuzeti kontrolu u bilo kojem trenutku. U razini pet vozilo je u potpunosti automatizirano, upravlja?ke jedinice u vozilu ne postoje te voza? nije u mogu?nosti preuzeti kontrolu nad vozilom. Da bi samovoze?e vozilo doseglo razinu 5, potrebno je imati ?itav niz podsustava koji ?e koordinirano, u stvarnom vremenu omogu?iti prikupljanje i obradu informacija o okolini vozila, temeljem kojih ?e ra?unalo mo?i upravljati svim parametrima vožnje.
Putovanje samovoze?im automobilom možemo definirati sljede?im koracima:
1. Voza? definira destinaciju, te je unese u ra?unalni sustav automobila, na sli?an na?in na koji se danas unosi destinacija u navigacijske ure?aje.
2. Aktiviraju se senzori u vozilu, od kojih je klju?an LIDAR, posebna vrsta radara koji skenira prostor od 360 stupnjeva u odnosu na vozilo, i u ovisnosti o dometu detektira sve objekte na udaljenosti od 60 do 100 metara. Pomo?u LIDARA stvara se trodimenzionalna slika okoline vozila.
3. Aktiviraju se i posebni senzori, naj?eš?e kamere, koje detektiraju relativnu poziciju vozila u odnosu na digitalne karte. Takvi senzori traže obilježja poput oznaka na cesti, koje im pomažu u preciznijem pozicioniranju.
4. Sustav radara, koji je smješten naj?eš?e u prednjim i stražnjim odbojnicima, detektira udaljenost od objekata s prednje i stražnje strane vozila.
5. Programska podrška za upravljanje koristi podatke sa svih senzora, te korištenjem naprednih algoritama odre?uje parametre rada vozila, uklju?uju?i i sve aktivnosti vezane za upravljanje vozilom. Koriste se neke od metodologija strojnog u?enja, tako da sustav zapravo u?i iz svake situacije, te novim saznanjima prilago?ava nove odluke.
6. Tako dobiven sustav umjetne inteligencije u potpunosti oponaša odluke ?ovjeka voza?a, uklju?uju?i i ‘napredne’ odluke poput onih o promjenama voze trake, pretjecanjima i sli?no.
7. Po dolasku na destinaciju, vozilo pronalazi prostor za parkiranje te se samostalno zaustavlja.
Tako?er, važno je napomenuti kako je sustav opremljen iznimno jakim ra?unalom. Primjer tog ra?unala jest Nvidia Drive PX, koja omogu?ava ?ak 320 trilijuna operacija po sekundi (TOPS), što zna?i da istovremeno može obraditi podatke sa tri lidara, sa 12 kamera, sa radara i ostalih istovremeno i to u stvarnom vremenu… Usporedbe radi, radi se o snazi koja je ekvivalent ra?unalnoj snazi 150 suvremenih osobnih ra?unala.
Ukoliko u bilo kojem trenutku do?e do problema sa sustavom upravljanja, primjerice, prilikom iznimno guste snježne oluje, kada senzori mogu biti zaslijepljeni, ili u slu?aju kada do?e do kvara nekog od podsustava, automobil ima rutinu kojom se sigurno zaustavlja na prvom mjestu gdje je to mogu?e.
U nastavku serijala ?lanaka o samovoze?im automobilima, pisat ?emo još i o DARPA-i, koja je utrla put samovoze?im tehnologijama, pisat ?emo o gradovima za testiranje samovoze?ih automobila, o platformi u oblaku koja služi za razmjenu podataka, o standardima komunikacijskih tehnologija na relaciji vozilo-vozilo i vozilo-infrastruktura, zatim o eti?kim dvojbama vezanim za samovoze?e automobile, o planovima pojedinih kompanija i statusu razina samovožnje, kao i poslovnim modelima kojima se generira dodatna zarada…
