Fiat “ubija” model 500L i sve je izvjesnije bježi iz Šumadije! Je to definitivni kraj Fiata u Srbiji? ?ini se da je kraj proizvodnje Fiata 500L pitanje dana. Nema nikakvih opipljivih naznaka da ?e novi vlasnik “Stellantis Grupa” (?iji je dio i Fiat) ponudit Srbima da rede neki novi model. Štoviše, za radnike koji to žele osiguravaju posao u Citroënovim i Peugeotovim tvornicama u Slova?koj.
Kako prenosi talijanski web portal Italy24News, nakon prošlogodišnje neuspješne prodajne godine, Fiat je po?eo ozbiljno razmišljati o povla?enju produženog modela 500, ?ime je na kocku stavio sudbinu kragujeva?ke tvornice.
U posljednje vrijeme sve su ?eš?a naga?anja o sudbini Fiatove tvornice u Kragujevcu u Srbiji, koja je nastala na mjestu nekadašnje Zastave. Tamo su Talijani, koji su preuzeli propali ponos jugoslavenske autoindustrije, prije deset godina pokrenuli proizvodnu liniju za Fiatov model 500L, koja bi u po?etku bila relativno uspješna, ali posljednjih godina sve zna?ajnija.
Srpska tvornica automobila, koja je radila samo 50-ak dana, proizvela je lani manje od 20.000 automobila, što je najgori broj od 2012. godine, kada je Zastava preuzela Fiat. Šest puta manje nego rekordne 2013. godine, kada je izašlo iz proizvodne hale 117.000 Fiata 500L.
Oproštaj od Fiata 500L stoga se ?ini sve neizbježnijim, a ve? u ožujku prošle godine po?ele su kružiti informacije da je model namijenjen za mirovinu. U po?etku su u Torinu razmišljali o mogu?em osvježenju i oboga?ivanju ponude novom hibridnom verzijom, no od toga nije bilo ništa. U me?uvremenu, modeli Tipo i 500X dobili su hibridni pogon, što pokazuje i zbogom jedinom automobilu iz Fiatove srpske tvornice.
Posljednjih tjedana govori se o prekidu prodaje na brojnim europskim tržištima, uklju?uju?i Njema?ku, Španjolsku, Francusku i Hrvatsku. Fiat 500L više nije u cjenicima i web konfiguratorima, ali je za sada još uvijek prisutan na talijanskom tržištu gdje se osnovna verzija nudi za 21.050 eura. Barem službeno, 500L se još uvijek prodaje u Sloveniji za 17.041 euro, dok je na “doma?em” srpskom tržištu znatno jeftiniji, jer se može nabaviti ve? od 13.600 eura.
Proizvodnja u kragujeva?kom pogonu trenutno je minimalna, a uprava Fiat Chrysler Automobiles Srbija radnicima nudi tromjese?ni posao u Stellantis Grupi (?iji je dio i Fiat) u Trnavi u Slova?koj, gdje izra?uju automobile Citroen i Peugeot.
Postoji li rješenje u Fiatu za održavanjem proizvodnje u Šumadiji? Iznimo teško, jer Talijani su se upleli u ovaj posao zbog tradicionalnih veza, zbog ogromnog duga kojeg je imala tvornica prema njima, a najviše zbog mogu?nosti relativno lakog izvoza u Rusiju. Srbije nije imala carine s Rusijom i to je bio veliki mamac za Talijane, no nikada izvoz nije profunkcionirao kako su priželjkivali. Sad kad je EU nametnula sankcije Rusije, sve ovo s tvornicom u Kragujevcu za Fiat gubi smisao. No, novi model koji bi zauzeo proizvodne trake u ina?e modernoj tvornici još se ne nazire, a Stellantis Grupa još nije otkrila sudbinu nekadašnje Zastave.
Srpski Detroit, kako su Kragujevac milostivo zvali, danas je daleko od 1989. godine, kada je bio u svom najve?em sjaju i procvatu. Tvornica Zastava više puta je dijelila tužnu sudbinu svoje zemlje, nekoliko je puta rušena, ?ak i bombardirana, pa obnavljana.
Kako je sve po?elo?
Industrijski centar Srbije po?eo se razvijati ukazom kneza Aleksandra Kara?or?evi?a 29. ožujka 1851. kojim je nare?eno premještanje ljevaonice topova iz Beograda u Kragujevac kako bi se izbjegao stalni nadzor obavještajnih službi Austrije i Turske. 27. listopada 1853. u kragujeva?koj Topolivnici izlivene su prve ?etiri bron?ane topovske cijevi sa srpskim grbom na dušniku.
Sve do 1939. u Kragujevcu se izra?ivalo oružje, a tada je zapo?ela prva proizvodnja vozila. Do po?etka 1941. za potrebe vojske ugra?eno je 400 terenskih vozila s benzinskim motorom ameri?ke tvrtke “Chevrolet”.
Vojnotehni?ki institut Kragujevac je prije po?etka Drugog svjetskog rata predstavljao industrijskog vojnog diva Srbije, Kraljevine Jugoslavije, pa i jugoisto?ne Europe. Imao je obrtna sredstva od 2 milijarde dinara, 12.000 alatnih strojeva i 12.000 zaposlenih. Njema?ke vojne snage ušle su u hale Zavoda 11. travnja 1941. godine, kada je ve?ina opreme zaplijenjena i preba?ena u Njema?ku. Kragujevac je oslobo?en 21. listopada 1944., a na podru?ju devastirane tvornice prona?ena su 82 stroja, od kojih je više od polovice bilo neispravno. Zavodi mijenjaju naziv u Tvornica oružja NOVJ, a 28. kolovoza 1945. Vojnotehni?ki zavod „21. Listopad. ”
Od 1953. i Jeep by Willysa, preko Fi?e i Yuga pa sve do Fiata 500L
1. sije?nja 1946. tvornica mijenja naziv u Crvena zastava. Sve do 1950-ih godina glavna djelatnost tvornice bila je revizija i reparacija malog oružja. Proizvodnja streljiva u Kragujevcu prestaje i po prvi put dolazi do viška proizvodnih proizvodnih kapaciteta (od oko 10.000 m2) i problem viška radne snage.
Ro?endanom Tvornice automobila Zastava smatra se 26. kolovoza 1953. godine, kada je 96 posto zaposlenih u tadašnjoj skupštini pristalo na prijedlog da se najve?i dio ostvarene dobiti (100.000.000 dinara) uloži u razvoj automobila, u razvoj “Crvene zastave”. Te godine zapo?ela je montaža ameri?kog terenskog vozila Jeep by Willys te su napravljena/sklopljena 162 džipa.
Od 8 ponu?a?a odabran je Fiat i njegova legendarna Campagnola
Na me?unarodnom natje?aju za izbor najpovoljnijeg ponu?a?a i najkvalitetnijeg vozila sudjelovalo je osam renomiranih proizvo?a?a motornih vozila:
– Renault i Delahey iz Francuske
– FIAT i Alfa Romeo iz Italije
– Rover i Austin iz Engleske
– Willys iz Sjedinjenih Država
Nakon cestovnih ispitivanja vozila navedenih proizvo?a?a, a na temelju njihovih rezultata, konstrukcijske, tehni?ke i tehnološke podobnosti, kao i komercijalnih uvjeta, odlu?eno je da najbolje rezultate ima marka vozila FIAT model AR 51/55. Rije? je o legendarnoj talijanskoj ina?ici Jeepa, Campagnoli!
Za strateškog partnera izabrana je poznata talijanska tvrtka FIAT (Fabbrica Italiana Torino) iz Torina s bogatim iskustvom (osnovana 1899. godine). FIAT je ve? imao uhodanu proizvodnju putni?kih i teretnih vozila s istim motorom od 1.905 litara i ostalim komponentama koje su bile ugra?ene na testirano vozilo. Ugovor o otkupu licence s “Fiatom” potpisan je 12. kolovoza 1954. godine, a tri mjeseca kasnije montaža prvih vozila modela “Fiat AP-55” -capagnola, “Fiat 1.400 BJ” i “Fiat 1.100 B”.
Tvornica u Kragujevcu obilježila je motorizaciju Srba, Hrvata, Slovenaca i svoh ostalih iz zajedni?ke jugoslavenske države. Fi?o, a posebice Zastava 101 te Yugo ostavili su dubok trag u gotovo svakoj “jugoslavenskoj” obitelji. Nakon razjedinjenja “Crvena Zastava” se dugo tražila i spas je pronašla u Fiatu iako su na nju oko bacali i Hyundai te Opel. Nažalost, nikada u posljeratnom periodu ova tvornica nije doživjele zvjezdane trenutke kao što je to bilo krajem osamdesetih godina prošlog stolje?a kada je godišnja proizvodnja Stojki, Yuga?a i ostalih modela iznosila nerijetko i iznad 300.000 vozila.
Fotografije: Matjaž Gregori?
