Europska industrijska proizvodnja stabilizirala se u ožujku, nakon pada u prethodnom mjesecu, dok je u Hrvatskoj rasla ravnomjernim tempom, znatno snažnijim od prosjeka Unije, pokazalo je u srijedu izvješ?e Eurostata.
U 27-?lanoj EU sezonski prilago?ena industrijska proizvodnja porasla je u ožujku za 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima pala jedan posto.
U eurozoni proizvodnja je u ožujku porasla skromnih 0,1 posto u odnosu na velja?u kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima smanjena 1,2 posto.
Oporavak je na oba podru?ja u ožujku predvodio sektor netrajnih potroša?kih dobara rastom proizvodnje za dva posto u EU i za 1,9 posto u eurozoni. U prethodnom je mjesecu bilježio blagi pad.
Stabilizirala se i proizvodnja intermedijarnih dobara, koja je u EU u ožujku porasla 1,1 posto, te 0,6 posto u eurozoni, nakon izrazitijeg pada u prethodnom mjesecu. Rast je ponovo bilježio i energetski sektor, za 1,0 posto u EU, te za 1,2 posto u eurozoni.
Pad je ponovo zabilježen u proizvodnji kapitalnih dobara i trajnih potroša?kih dobara, pokazuje izvješ?e europskog statisti?kog ureda.
Danska na ?elu
Me?u zemljama ?lanicama EU-a ?ijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u ožujku na mjese?noj razini porasla proizvodnja u Danskoj, za 4,9 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.
Slijede Litva i Bugarska s rastom proizvodnje za 4,5 odnosno 3,7 posto.
U skupini je i Hrvatska koja je u ožujku prema sezonski prilago?enim podacima bilježila rast proizvodnje za 3,4 posto, kao i u velja?i.
Najviše je pala proizvodnja u Luksemburgu, za 4,4 posto, te u Belgiji, za 4,0 posto. Izrazitije je smanjena i u Finskoj, za 2,1 posto.
Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar, Austriju i Švicarsku.
Suspregnuta potražnja
U odnosu na prošlogodišnji ožujak, kada se koronavirus po?eo širiti Europom, industrijska je proizvodnja u EU i eurozoni prema kalendarski prilago?enim podacima posko?ila za 11 posto, odražavaju?i osloba?anje suspregnute potražnje paralelno ublažavanju epidemioloških mjera.
U velja?i je prema revidiranim podacima europske statisti?ke agencije pala 1,4 posto u EU, te 1,8 posto u eurozoni.
Najviše je i u EU i u eurozoni u ožujku, posko?ila proizvodnja trajnih potroša?kih dobara, za po 34,4 posto.
Slijedi proizvodnja kapitalnih i intermedijarnih dobara, koja je u EU posko?ila za 15,9 odnosno 13,4 posto. U eurozoni uve?ana je za 16,1 odnosno 13,3 posto.
Porasla je i proizvodnja energije, za 2,7 posto u EU, te za 3,3 posto u eurozoni.
Najskromnije je porasla proizvodnja intermedijarnih dobara, za 1,1 posto u EU, te za 0,7 posto u eurozoni.
Skok u Italiji
Na godišnjoj je razini me?u zemljama EU-a ?ijim je podacima Eurostat raspolagao daleko najve?i rast industrijske proizvodnje u ožujku bilježila Italija, za 37,7 posto prema kalendarski prilago?enim podacima.
Slijedi Slova?ka s rastom proizvodnje za 24,5 posto, te Ma?arska i Poljska gdje je porasla po 16,3 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u ožujku prema kalendarski prilago?enim podacima porasla 9,9 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, dvostruko snažnije nego u velja?i.
Pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježile su samo Malta i Finska, za 2,8 odnosno 2,2 posto.
HINA
