Razvoj infrastrukture punja?a jedna je od najbitnijih stavki kako bi se pojednostavio prijelaz s benzinaca i dizelaša na elektri?na vozila, odnosno vozila koja ne ispuštaju ispušne plinove. Diljem Hrvatske ve? postoji zna?ajan broj punionica za elektri?ne automobile, ali kako koli?ina vozila raste te brojni turisti posje?uju Hrvatsku, taj broj punja?a je potrebno još dodatno pove?ati kako bi se voza?ima istih olakšalo svakodnevno korištenje.
U Hrvatskoj se ve? provodi nekoliko zna?ajnih projekata za poboljšanje infrastrukture punja?a, ali sada je i korak dalje napravila nova regulacija AFIR koja ?e, na razini Europske unije, dodatno pomo?i u pove?anju broja punja?a za elektri?na vozila.
Naime, regulacija AFIR postavlja tzv. nacionalno obvezuju?e ciljeve kojima ?e se propisati koliko koja ?lanica Europske unije mora postaviti punionica struje ili vodika za laka i teška vozila, ovisno o broju vozila u državi.
Primjerice, za države ?lanice poput Hrvatske, koje imaju manje od 1 % udjela elektri?nih vozila u sveukupnoj floti vozila, odre?eno je da do 2025. godine moraju postaviti punja?a u ekvivalentu snage 3 kW po svakom potpuno elektri?nom vozilu i 2 kW po svakom plug-in hibridnom vozilu. Hrvatska bi, prema trenutnoj situaciji, morala postaviti punja?e ukupne snage 11.524 kW.
„Hrvatska ?e za ispunjenje ovog uvjeta do 2025. godine morati postaviti od 100 do 200 brzih punionica za elektri?na vozila, naravno ovisno o njihovoj snazi. Ukoliko ?e se postavljati punionice snage 50-70 kW, možemo o?ekivati 200-tinjak brzih punionica, a ako ?e iste biti ve?e snage poput 100-150 kW, bit ?e manji broj punionica, ali i mogu?nost znatno bržeg punjenja“, objasnio je Hrvoje Prpi?, predsjednik udruge Strujni krug.
No, do 2027. godine infrastruktura punionica diljem države ?e morati pružati jednaku snagu kao da je 3 % ukupne flote potpuno elektri?no, a do 2030. godine ?e broj punionica morati porasti u skladu kao da je 5 % ukupne flote potpuno elektri?no. Tako bi Hrvatska do 2027. godine morala postaviti oko 470 brzih punja?a, primjerice snage od 150 kW, a do 2030. godine više od 800 takvih punionica.
„Takve punionice mogu napuniti prosje?no elektri?no vozilo ve? za 10-25 minuta, pa je jedino bitno da se iste vrlo dobro rasporede po hrvatskim prometnicama kako bi se olakšalo putovanje u gotovo svaki dio naše zemlje“, dodaje Hrvoje Prpi?.
Tako?er, novom europskom regulacijom bi se postavili ciljevi za znatno pove?anje broja punja?a na TEN-T koridoru – jedinstvenoj transeuropskoj mreži prometnica koja povezuje sve glavne prometne to?ke u Europi. To zna?i da bi se u Hrvatskoj i susjednim zemljama dodatno pove?ao broj punionica za laka i teška elektri?na vozila na relacijama Ljubljana-Zagreb i Varaždin-Rijeka.
Za laka elektri?na vozila (osobna vozila i laka dostavna vozila) se regulativom želi osigurati puna pokrivenost punionicama duž glavne mreže Europske unije i time osigurati jednostavno putovanje elektri?nim vozilima diljem EU. Tako je cilj da do 2025. godine na svakih 60 km bude stajalište s punionicama ukupne snage od barem 600 kW i s barem jednom punionicom od 300 kW. Do 2030. godine bi se spomenute punionice na stajalištima trebale nadograditi do 900 kW, a barem dvije punionice imati snagu 350 kW.
S druge strane, AFIR zahtjeva da se do 2025. godine za kamione i autobuse na TEN-T koridoru na svakih 60 kilometara postave punionice ukupne minimalne snage 2000 kW, od kojih ?e barem dvije biti snage 800 kW. Do 2030. godine bi ta stajališta trebalo nadograditi punionicama ukupne snage 5000 kW, od kojih bi njih barem ?etiri imale snagu od 800 kW.
Dodatno, na svim prometnicama koje su povezane s TEN-T koridorom, države ?lanice do 2025. godine moraju osigurati mrežu punionica na svakih 100 kilometara koje ?e imati ukupnu snagu 2000 kW i barem jednu punionicu snage 800 kW, a do 2035. godine bi se punionice morale nadograditi na sveukupnu snagu od 5000 kW s barem dvije punionice snage 800 kW.
„Navedene udaljenosti od 60 i 100 kilometara izme?u punionica na autocestama odli?no su rješenje kojim ?e se mnogim voza?ima pružiti bezbrižna vožnja po hrvatskim prometnicama, a propisane ukupne snage za stajališta omogu?it ?e velik broj punionica i vrlo brzo punjenje elektri?nih vozila kako bi se sprije?ila nepotrebna ?ekanja i gužve“, dodaje Hrvoje Prpi? iz udruge Strujni krug.
Svako urbano ?vorište na spomenutim prometnicama morat ?e do kraja 2025. godine imati minimalno 1400 kW snage koja ?e se raspore?ivati na ?etiri punionice snage 350 kW, a do 2030. godine ?e se sveukupna snaga morati pove?ati na 3500 kW. Tu su i dodatna odmorišta/parkinzi koji ?e morati do 2027. godine omogu?iti barem dvije punionice minimalne snage 100 kW s V2G tehnologijom, odnosno do 2030. godine ?e morati imati barem ?etiri takve punionice.
Naplata punjenja vozila bi se prema AFIR-u trebala omogu?iti i pomo?u bankovnih kartica pa bi svi operateri punionica do 2025. godine trebali postaviti ?ita?e kartica na svoje nove punionice, a na postoje?e punionice do 2027. godine. Time bi se uvelike olakšala naplata punjenja brojnim voza?ima elektri?nih vozila, a pogotovo turistima koji nisu upoznati s mrežom punja?a u zemlji koju posje?uju.
Ono što je pri naplati punjenja vrlo bitno jest i transparentni prikaz cijena punjenja. Prijedlog Europske komisije je da na svakoj punionici budu izložene cijene punjenja i to prikazane prema jedinici kWh, a tako?er je uvjetovano da punjenje bude „cjenovno-prihvatljivo“, s iznimkom da se može napla?ivati naknada za stajanje na punionici nakon punjenja.
„Drago nam je da smo kao nacionalna udruga za e-mobilnost imali priliku sudjelovati u izradi europske regulacije koja ?e u narednih 10-ak godina napraviti zna?ajne promjene po pitanju poboljšanja infrastrukture za elektri?na vozila diljem Hrvatske, ali i diljem cijele Europe“, zaklju?uje Prpi?.
