Švedski model obra?una s COVID-19, bar kad je o kupovni novih auta rije?, pokazao se kao jedan od dva najuspješnija u EU. Švedska ima uz Finsku najmanji pad prodaje novih automobila u prvih šest mjeseci i iznosi svega 25,1 % (Finska samo 21,4 posto) i o?ito kako im je liberalni pristup pandemiji najmanje ugrozio mogu?nosti kupovine novog automobila. Zato nikad manje nisu kupovali Hrvati (54,5 %, Španjolci 50,9 %, Portugalci 49,6 %, Talijani 46,1 %, Gr?ka 44, 2 %…).
Polugodišnje brojke o registracijama novih automobila pokazuju neslavno prvo mjesto naše zemlje. Tako je Hrvatska u usporedbi s ostalim zemljama EU zabilježila najve?i me?ugodišnji šestomjese?ni pad (-54,4 posto), Španjolska je na drugom mjestu ove ljestvice (-50,9 posto), dok je Portugal tre?i (-49,6 posto). Pad ve?i od 40 posto zabilježeno je još u dri države: Italija (-46,1 posto), Bugarska (-44,5 posto) i Gr?ka (-44,2 posto).
Zanimljivo je da su sve države na vrhu ljestvice negativnog trenda južnoeuropske i mediteranske zemlje i sve zna?ajno naslonjene na turizam. Tako je pad turisti?kog prometa proizveo i pad potražnje za rent-a-car vozilima koja su ?inila zna?ajne udjele prodaje novih vozila u svim turisti?kim zemljama. To je posebno vidljivo u Hrvatskoj gdje je u prošlogodišnjim brojkama o prodaji vozila za prvih pola godine svako drugo novo vozilo bilo registrirano za potrebe najma. Poreme?aji na tržištu nastali s prvim lock-downom u prolje?e ove godine poklopili su se s tradicionalnim mjesecima najve?ih isporuka vozila rent-a-car ku?ama (poglavito u travnju i svibnju) što je posljedi?no proizvelo i veliki “manjak”.
Promatraju?i ostatak zemalja ?lanica EU uo?ava se naredna grupa zemalja koje su bilježile pad izme?u 30 i 40 posto: Francuska (-38,6 posto), Austria (-35,9 posto), Poljska (-35,4 posto), Slova?ka (-34,7 posto), Njema?ka, Irska i Estonija (sve tri zemlje s -34,5 posto), Luxemburg (-33,2 posto), Slovenija (-31,9 posto), Latvija i Rumunjska (-30,7 posto), te na kraju Belgija (-30,2 posto).
Osam zemalja ?lanica EU bilježe pad ispod 30 posto: Nizozemska (-29,9 posto), Litva (-28 posto), Danska (-27,7 posto), ?eška (-26 psoto), Cipar i Ma?arska (obje po -25,3 posto), Švedska (-25,1 posto) i Finska (-21,4 posto).
Ukupni pad svih zemalja ?lanica EU (EU-27) iznosi 38,1 posto.
Tri zemlje EFTA-e bilježe pad sli?an onom zabilježenom u ?lanicama EU. Tako je najve?i pad me?u ovim zemljama zabilježen na Islandu (-42,5 posto), a potom u Švicarskoj (-34,3 posto) i Norveškoj (-24,3 posto).
U donedavnoj ?lanici, Velikoj Britaniji brojke su se na broj?aniku zaustavile na -48,5 posto.
Iz sadašnjih pokazatelja za države EU uo?ava se smanjivanje me?ugodišnjeg pada za usporedne mjesece. Tako je na razini EU-27 ovogodišnji mjesec lipanj bio slabiji za 22,3 posto od lanjskog. Svibanjske su brojke ukazivale na pad od 52,3 posto u odnosu na isti mjesec lani, a najve?i je pad zabilježen u travnju s minusom od 76,3 posto.
Hrvatski me?ugodišnji trendovi prate ove zabilježene u EU-27. Tako je me?ugodišnji pad u travnju u odnosu na isti mjesec lani iznosio 87,4 posto, da bi se u naredna dva mjeseca taj pad postupno smanjivao (u svibnju na -76,2 posto, a sada u lipnju na -49,6 posto). Iz brojki o registracijama novih vozila u posljednjih 6 tjedana je vidljivo kako se ova linija trenda polagano ispravlja, odnosno ovogodišnje se brojke polagano na tjednim razinama primi?u lanjskim brojkama.
U slu?aju zadržavanja sadašnje epidemiološke situacije i ekonomske aktivnosti u EU-27, ali i u Hrvatskoj, za pretpostaviti je nastavak zabilježene tendencije smanjenja me?ugodišnje i me?umjese?ne razlike.
