Nove strože smjernice Europske unije natjerat ?e Facebook, Google i druge velike tehnološke tvrtke da se obvežu da ne?e zara?ivati od oglašavanja povezanog s dezinformacijama.
Europska komisija predstavila je u srijedu neobvezuju?e smjernice za poboljšanje kodeksa o suzbijanju dezinformacija, a koje bi trebale postaviti snažan okvir pra?enja i jasne pokazatelje onoga što tvrtke moraju poštivati.
Zabrinutost zbog utjecaja dezinformacija poja?ala se tijekom pandemije covida 19 i nakon tvrdnji o izbornoj prijevari u SAD-u, a neki kriti?ari naglašavaju ulogu društvenih medija i tehnoloških divova u njihovom širenju.
“Dezinformacije ne mogu biti izvor prihoda. Moramo vidjeti ?vrš?u usmjerenost internetskih platformi, cijelog okruženja oglašavanja i mreža u provjeravanju ?injenica”, priop?io je povjerenik EU-a za unutarnje tržište Thierry Breton.
Potpredsjednica Komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova upozorava da prijetnje povezane s dezinformacijama na internetu brzo rastu te je potrebna bolja suradnja kako bi se oja?ao položaj gra?ana i zaštito demokratski informacijski prostor.
“Važno je da se mrežne platforme i drugi sudionici pozabave sustavnim suzbijanjem sistemskih rizika koji proizlaze iz njihovih usluga i algoritamskog širenja sadržaja, da sami sebi prestanu glumiti policiju i ne dozvole da se zara?uje na dezinformacijama, a da se istodobno u potpunosti o?uva slobodu govora”, rekla je Jourova.
Smjernice pozivaju na poboljšanje kodeksa o suzbijanju dezinformacija u nekoliko podru?ja – sudjelovanje i prilago?ene obveze, demonetizacija dezinformacija, osiguranje integriteta usluga, poticanje korisnika na bolje razumjevanje i prijavljivanje dezinformacija, bolu provjeru ?injenica i bolji pristup podacima za istraživa?e, stabilan okvir za pra?enje, itd.
Komisija tako poti?e etablirane i nove platforme u EU-u, kao i relevatne sudionike u internetskom oglašavanju (npr. oglasne burze, dobavlja?e oglasnih tehnologija, robne marke koje imaju koristi od oglasa), pružatelje usluga slanja privatnih poruka i druge da se pridruže kodeksu.
Smatra i da platforme i sudionici u internetskom oglašavaju moraju preuzeti odgovornost i bolje sura?ivati kako bi se onemogu?ilo financiranje dezinformiranja, prije svega razmjenom informacija o oglasima koji sadržavaju dezinformacije koji je odbio jedan od potpisnika, pove?anjem transparentnosti i odgovornosti u objavljivanju oglasa te zabranom sudjelovanja dionicima koji sustavno objavljuju razotkriveni sadržaj.
Poboljšani kodeks trebao bi cjelovito obuhvatiti postoje?e i nove oblike manipulativnog ponašanja kojim se šire dezinformacije (primjerice botovi, lažni ra?uni, organizirane manipulacijske kampanje, preuzimanje ra?una) te sadržavati prilago?ene obveze kojima ?e se posti?i transparentnost i odgovornost mjera protiv takvog ponašanja, isti?e uz ostalo Komisija u danas predstavljenim smjernicama.
Preporuka je i da potpisnici osnuju centar za transparentnost, u kojem bi naveli koje su politike donijeli za provedbu obveza iz kodeksa, kako su one provedene te dati podatke i parametre relevantne za pokazatelje uspješnosti, a predlaže se i osnivanje stalne radne skupine kojom ?e predsjedati Komisija.
Me?u potpisnicima kodeksa, koji je predstavljen 2018. godine, su i Google, Facebook, Twitter, Microsoft, Mozillu, TikTok, zatim neki oglašiva?i i lobisti?ke grupe u tehnologiji, a Reuters prenosi i prve reakcije nekih velikih tehnoloških tvrtki.
“Podupiremo fokus Komisije na ve?u transparentnost za korisnike i bolju suradnju kako izme?u platformi, tako i u cijelom oglašiva?kom okruženju”, priop?io je Facebook.
Twitter je naveo da “podupire inkluzivan pristup kojim bi se pove?ala transparentnost informacijskog okruženja i riješilo pitanje dezinformacija”.
Komisija najavljuje kako ?e potpisnike kodeksa, kao i potencijalne nove potpisnike i zainteresirane, pozvati na sastanak te kako na jesen o?ekuje prvi nacrt revizije kodeksa, kako bi mogao stupiti na snagu po?etkom idu?e godine.
HINA
