Svaka prava dama te avanturisti?ki nastrojeni muž naravno na more nose sat, prenosi Mancave.hr
Vrijeme je da svoj ronila?ki sat, dotad korišten za mjerenje kuhanja jaja, ekstremno surfanje po uredu i trk do auta po pljusku najzad ispuni svoju zada?u, ono za što je metikulozno dizajniran, napravljen i složen: ronjenje.
Ili u 99% slu?ajeva br?kanje po pli?aku.
Budimo realni, amaterski i profesionalni ronioci, uz ra?unala koja nose na zglobu, jako rijetko koriste ronila?ke satove. No zato nije rijetkost da mnogi štovatelj Jacques Cousteaua iskušava svoje granice i granice svog sata ronjenjem na dah do zapanjuju?ih dubina od 2 do 3 metra.
Da vam ta avantura ne bi završila mini akvarijem na zglobu, potrebno je nau?iti par stvari o kojim ?e biti rije?i u nastavku.
Vodootpornost
Satovi, bez obzira bili ronila?ki monstrumi ili najobi?niji svakodnevni „waterproof“ sati?i, konstrukcijski od samog po?etka moraju imati minimalnu koli?inu otpornosti na vlagu ili kako se to definira u stru?nim krugovima „vodotijesnosti“.
Unutrašnjost sata je napunjena mehanizmom koji je ili mehani?ki (ešerijanska no?na mora zup?anika, osovina, opruga i svih ostalih dijelova koji ?ine tik-tak) ili kvarcni (tiskana plo?ica, par ži?ica i baterija).
Zajedni?ko je da isti mehanizam ima gadan slu?aj hidrofobije.
I najmanja koli?ina vlage može napraviti ozbiljnu štetu, stoga inženjeri kod konstrukcije sata na sva mjesta koja su otvor na ku?ištu sat predvi?aju mjesta za brtve. Kružni komadi?i gume, podmazani lubrikantom (ne onim za spava?u sobu, ve? posebnom maš?u), se montiraju na poklopac,ku?ište i krunicu sata upravo da bi hermeti?ki zatvorili ku?ište sata.
Upravo brtve su bitne ili kako se to definira u stru?nim krugovima „krucijalne“ za odbijanje vanjskih štetnih utjecaja, konkretno teku?ine, te zadržavanje nutarnjih dijelova sata suhim.
I to je to. Konstrukcije se razlikuju, od najobi?nijih poklopaca na pritisak ili kako se to definira u stru?nim krugovima „na prešu“ i krunica koje nemaju navoj pa do tenkovskih konstrukcija ronila?kih satova, s krunicama i poklopcima na navoj ili kako se to u stru?nim krugovima definira „na šraub“.
Što nas dovodi do primjene satova u praksi. Koja je složena od Murphyjevih zakona, unato? briljantnosti inženjeringa. Shit happens.
Mitovi o vodootpornosti
Stupnjevi vodootpornosti idu od „waterproof“ (stru?no „skini sat kad pereš ruke“) do „saturation diving“ (stru?no „podmornica“) i definirani su stati?kim pritiskom u barima ili metrima dubine na kojima ?e sat propustiti vodu (stru?no „propišat“)
Tablica zahtjeva objašnjenja: 3 bara ili 30 metara što je nekakav moderni minimum ne zna?i da ?ete sat staviti na ruku i ?ilati na 30 metara dubine. Možete, ali postoji realna mogu?nost havarije.
Isto tako ne morate i?i plivati s 1000 m WR, niti se prepasti ako vam vaše ?edo s 50 m WR pokisne.
Dok su brtve ?itave, sve je ok. Da stvari budu još kompliciranije, ve?ina modernih smartwatcheva odgovara IP68 standardu, pa mogu preživjeti br?kanje i plivanje. Ali nemojte. Svaki put kad plivate sa jabu?arem, ?uje se zveckanje kostiju mnogog pokojnog ronioca.
S vintage satovima se ne približavajte vodi. Iako su vintage ronila?ki. Nema smisla utopiti starca od 50 godina. Isto tako nema smisla nagaziti Porsche iz 60-ih dokle ide, jer nije sposoban za punu brzinu, ne?ete na?i dijelove za njega a naspram modernih automobila ima stupanj sigurnosti dje?jeg auti?a na pedale.
Satovi s oznakom „divers“, koji odgovaraju ISO 6425 standardu za ronjenje, su idealan izbor za ljeto i kupanje. Dovoljno su robusni, imaju ugra?ene rezerve konstrukcije za plivanje i pokoji hrabri skok s mula i tuširanje. Ako se koriste kako treba, preživjet ?e cijelo ljeto. Što nas dovodi do idu?e stavke: priprema za uron ili stru?no „umakanje gonada“
Priprema za ronjenje
Prije svega: posjetite urara.
Ne lokalnog mjenja?a baterija. Urara koji ima barokomoru – posebni ure?aj kojim se mjeri vodotijesnost sata. Objasnite ?ovjeku da idete na more i zamolite da vam da ispis testa, platite ga. Imate dokaz da je sat spreman. Potvrdu testa sa?uvajte, o tome kasnije zašto. Ako imate skuplji sat, obavezno kod ovlaštenog urara za brand.
Prije ulaska u vodu, provjerite da li je krunica zavijena do kraja.
Ako izgleda ovako kao gore na slici, nema plivanja. Zavijte je nazad. Provjerite još jednom, za svaki slu?aj. Ponekad proizvo?a?i imaju jednostavne trikove da sprije?e tu glupu grešku: krunica kad je odvijena, tubus ispod je pobojan u jarku boju ili krunica ima traku u boji koja ako nije u ravnini s ku?ištem indicira odvijenost ili imaju dodatnu jarko obojenu dodatnu brtvu na rubu.
Svakako je ušarafite kako spada. Prvo pola kruga u kontru, da navoji sjednu kako treba pa onda u pravom smjeru, dokle ide. Nemojte biti divljaci, ina?e ?ete imati trajno ušarafljenu krunicu i crveniti se kod urara iza sezone
Ok, to je to. Hajdemo se bu?kati!
Ne baš…
Svaki sat ima odre?enu koli?inu vlage unutar sebe. To je neizbježno, jer niti montaža niti servis se ne radi u prostorijama koje imaju nula posto vlage u zraku. Da bi sprije?ili kondenzaciju a i promjene u geometriji ku?išta uslijed naglih promjena temperature, sat lagano uronite u vodu ili ga ohladite pod tušem. Znate kako se ulazi u hladnu vodu, stupnjevano? Sat uronite otprilike kao onaj najnezgodniji dio, zadužen za razmnožavanje.
Nakon br?kanja, obavezno je ispiranje. Sol se zna zavu?i gdje ne treba, dijelovi sata znaju zahr?ati, pogotovo štiftovi. Najbolje ga je ostaviti u ?aši destilirane na sat vremena i onda isprati.
Ako je mogu?e, a što je i preporuka ronila?kih priru?nika, sat nosite na NATO remenju.
Razlog je jednostavan i preduhitrit ?ete Murphyja: štiftovi.
Malene osovine koje drže sat na narukvici znaju zahr?ati, ili jednostavno puknuti. NATO remen je najobi?nija traka najlonskog platna s kop?om na kraju (stru?no: „gurtna“) koji se provla?i kroz oba štifta i u slu?aju da jedan pukne, sat ?e ostati visiti na drugom. Ako puknu oba…nemate sre?e.
Još jedna prednost je što su jeftini i možete mijenjati ih u skladu s kupa?ima, au pair i oprati i osušiti na brzinu
I to je to: možete se sretno i zadovoljno kupati s vašim ljubimcem. No što ako Murphy ipak udari?
„Sat je propišao“ – kako popraviti sat u koji je ušla voda
Glede i unato? svim predostrožnostima: katastrofa
Voda u satu.
Što sad?
Prvo i osnovno: nikada ali nikada nemojte sat ostaviti na suncu da se suši. Naj?eš?e je unutar sata malena koli?ina vode koja se kondenzira i ?ini još ve?u štetu. Odvrnite krunicu, trk u lokalnu trgovinu, kupite vre?icu riže, utrpajte sat unutra i zatvorite vre?icu. Riža je desikant, veže vlagu na sebe i za prvu pomo? ?e sanirati dio štete.
Sat hitno kod najbližeg urara. Urar ?e sat otvoriti, posušiti, ako je potrebno rastaviti i oprati mehanizam. Sat može biti spašen, u razumnom roku. Najve?u štetu ?e voda napraviti na mehanizmu, najuo?ljivije je na kazaljkama i ciferu. Sve se može zamijeniti, popraviti. Svakako vam tu ona potvrda o vodootpornosti sata igra ulogu, jer vam urar u tom slu?aju, ako ste sat rabili po pravilima, treba popraviti sat o vlastitom trošku.
Doduše, skupina perverznih ljubitelja ?ak i voli satove ošte?ene vodom jer vlaga zna napraviti zanimljive efekte. ?ak se i moderni retro dizajnirani satovi znaju namjerno napraviti s vješta?kim ošte?enjima na ciferu (stru?no „drloženje“) .
Što je ekvivalent dizajnerskim trapericama s poderotinama. retro hipsterija je in.
Ukratko: uživajte na moru. Plivajte. Ronite. Partijajte. Pazite na sebe i svoj pokaziva? vremena. Neka preživi do idu?e sezone. Servisirajte ga u tvorni?ki predvi?enim rokovima i ne štedite na štiftovima i brtvama.
Ako baš ne želite riskirati, kupite najobi?niji plasti?ni Casio ili nešto tako. Izdržat ?e ljeto a ako pogine: nije skup.
Have fun!
Piše: Sinner
Izvor: Mancave.hr
