263.000 eura kazna Švicarcu za prebrzu vožnju bila je do sada najviša ikad izre?ena kazna za prebrzu vožnju. Sad je ona gotovo i 3x viša. Zbog sli?nog prekršaja Željku Kerumu je u nas bilo “odrezano” 3000 kn! Tre?i na ljestvici je bahati voza? Ferrarija Testarossa koji je platio u Švicarskoj 207.000 eura. U Finskoj je dugo godina stajao svjetski rekord Anssi Vanjokija, šefa Nokije, od 1999. Platio je 116.000 eura, a vozio je samo 25 km/h više od ograni?ene brzine. U nas je 20.000 kn najviša kazna, 800 eura je u Ma?arskoj, u Srbiji i BiH bitno manje
Poznata je kultna izjava Željka Keruma o njegovoj “sportskoj vožnji” kada je ispalio kako je za njega i njegov auto sasvim normalno da vozi 200 km/h, a za nekoga drugog opasno je i kad vozi 70 km/h.
Prebrza vožnja, gdje ?e vas koštati manje od jedne kave, a gdje ?e vas “oguliti k’o sansku kozu?
Europljani pla?aju najviše kazne, posebice u Finskoj i Švicarskoj gdje se pla?a prema visini prihoda koje ostvarujete. Italija i Austrija imaju najviše fiksne kazne. U Nizozemskoj zbog prebrze vožnje policija i auto oduzima, a u nas jednako se kažnjavaju i tajkuni i socijalni slu?ajevi. U nas je 20.000 kn najviša kazna, 800 eura je u Ma?arskoj, u Srbiji i BiH bitno manje, a u Africi je kazna kao cijena kave.
Ernesto Bertarelli, najbogatiji Švicarac, vozio je lokalnom cestom 88 km/h, a ograni?enje je 50 km/h, Željko Kerum, Marinko Zovko i njima sli?ni hrvatski prometni prekršitelji dobrog imovinskog stanja ?inili su iste i sli?ne nepodopštine. Bogataš iz Vaduza kažnjen je s 263.000 eura, a mogli su mu švicarski policajci i auto oduzeti. Naši de?ki za tako što u pravilu su vivali kažnjeni s 3000 kuna. Ako plate u kratkome roku, ili na “licu mjesta”, kazna je upola manja. Za najteže prometne prijestupe u nas bila je zaprije?ena maksimalna nov?ana kazna 15.000 kuna, odnedavno je 20.000 kuna.
Švicarski vlasnik farmaceutske kompanije je, prema Forbesu, “težak” 12,7 milijardi eura i tamošnja ga je policija «rebnula» tako da on to i osjeti. Kakav je smisao kažnjavanja ako je ono poput uboda komarca za tako imu?ne gra?ane, nije samo pitanje prekršajne kaznene politike u Švicarskoj ve? i u brojnim drugim državama. Dugo je svjetski rekord prema visini kazne držao Anssi Vanjoki, bivši ?elnik Nokije. Njega je policija ulovila kada je na Harley Davidsonu u naseljenom mjestu vozio 75 km/h, a dozvoljeno je 50 km/h. Sada ve? daleke 1999. finski su ga policajci kaznili sa 116.000 eura. Za odmjeravanja kazne, baš kao i u slu?aju Bertarellija, vodili su ra?una ne samo o njegovoj pla?i ve? i o ukupnom imovinskom stanju. Stoga je, prema tamošnjim vlastima, jedina kazna koja ima svrhu i koju tako bogati ljudi mogu osjetiti ona koja je u skladu s njihovim bogatstvom. To bi, prema finskim, švicarskim, nizozemskim, a jednim manjim dijelom i njema?kim, danskim, švedskim… vlastima, trebao biti ispravan model.
Tako ne misli još jedan finski bogataš. Reima Kuisla nedavno je morao platiti u Finskoj 54.000 eura zbog toga što je jurio 24 kilometra na sat iznad ograni?enja na lokalnoj cesti. Vlasnik uzgajališta konja i trgovac nekretninama podigao je na noge cijelu tamošnju javnost nazivaju?i takav sustav kažnjavanja posve nepravednim i destimuliraju?im. Išao je ?ak toliko daleko da je kazao kako Finskoj prijeti komunizam i to onaj najtamniji. Doslovno je poru?io kako finska represivna politika nema smisla, jer ubija u pojam temelje kapitalizma. Kazao je kako razmišlja da bankrotira i pretvori se u socijalni slu?aj.
– Bit ?u na teret države, ne?u raditi, trošit ?u tu?i novac, bit ?u socijalni slu?aj i jurit ?u do mile volje. Za isti prekršaj koji sam sada napravio takvi siromasi pla?aju jedva 25 eura, bila je snažna Kuisleova poruka.
Odista, hrvatski i finski model dvije su krajnosti koje nerijetko znaju izazvati pozor i stoga nije nimalo ?udno što sve ve?i broj zemlja pokušava izgraditi pravi?niji model kažnjavnja, koji ?e istovremeno biti pravedan, efikasan i stimiliraju?i.
Razlog za tako veliku kaznu švicarskome bogatašu leži u posve druga?ijem sustavu ra?unanja kazni. Naime, za svakoga voza?a koji dopuštenu brzinu u naseljenome mjestu prekora?i 24 km/h kazna iznosi fiksih 560 eura. Za prekora?enje brzine izme?u 25 i 29 km/h u naseljenome mjestu kazna je 20 dnevnih pla?a, za 30 do 39 km/h, kao u Bertarellijevu slu?aju, ona se penje na 70 dnevnih pla?a, a za prekora?enje brzine iznad 40 km/h ?ak 120 dnevnih pla?a.
Sli?an sustav obra?una kazni imaju i Finci. Ondje ?e vam uzeti u obzir mjese?nu pla?u, ali i druge okolnosti kao što su broj osoba u ku?anstvu, zaposlenost, bra?no stanje i sli?no. Tako ?e prijestupnik koji ima mjese?nu pla?u 2000 eura i jedno dijete dobiti kaznu 26 eura, a tko ima pla?u 6000 eura i živi sam dobit ?e kaznu 95 eura. U obje zemlje kazna ovisi ne samo o pla?i prekršitelja, ve? i o kompletnom njihovu imovinskom stanju. U nas je posve suprotno i jednako se kažnjavaju u prekršajnim, a nerijetko i u kaznenim postupcima, i bogati i siromašni. Da je kojim slu?ajem Marinko Zovko, pripadnik hrvatske zlatne mladeži i sin tajkuna, ulovljen u svojemu Mercedesu Brabusu s 500 “konja” u Nizozemskoj, dok juri brzinama koje mu je u hrvatskoj dijagnosticirala naša policija, na “licu mjesta” bi ostao bez auta, a priveli bi ga i na hla?enje u tamošnji Remetinec. Marinko i njemu sli?ni dobro znaju kako ih hrvatske kazne baš i ne?e boljeti. Kako druk?ije objasniti njegovo hvalisanje na društvenim mrežama kako je relaciju od Zagreba do Slavonskog Broda prevalio za pola sata. Pa za takav poduhvat treba se voziti prosje?nom brzinom 320 km/h. Civiliziranim europskim policijama i takvo javno priznanje bilo bi poziv da ga pravilno sankcioniraju. Ništa druk?ije i ništa manje bahato nije postupio ni Željko Kerum.
Zemlje diljem svijeta imaju razli?ite pristupe definiranju kazni za prekora?enje brzine. Negdje je ta kazna fiksna, na drugim se obra?unava prema prihodima prekršitelja, kako se bogatije kazne za prekora?enje brzine ne bi doživljavale samo kao manju neugodnost.
Najniže kazne u afri?kim državama
Najnižu fiksnu kaznu imaju u Sudanu, gdje je prera?unata kazna za prekora?enje brzine tek oko 7 centi. ?ak i ina?e, najniže kazne imaju afri?ke zemlje: Angola ima kazne od 40 centi, Zimbabve kažnjava nešto manje od 2 eura, a Nigerija izri?e kaznu od oko 7 eura za prekora?enje brzine. Sli?no nisku kaznu imaju u Paragvaju, u Južnoj Americi, gdje vam napla?uju fiksnu kaznu od 13 centi za prekora?enje brzine, i na Kubi, gdje je kazna oko 2,5 eura, do 3.675 eura za prekora?enje brzine. Nijedna druga južnoameri?ka država nema kaznu tako velike brzine, u rasponu od 13 eura u Boliviji do 170 eura u Brazilu, 340 eura u Ekvadoru i 750 eura u Surinamu.
Najviše kazne izdane u Europi
Europske zemlje najskuplje su za sve one koji previše pritiš?u po “plinu”. Najviše su kazne, naravno, izricane u zemljama u kojima je kazna proporcionalna prihodima po?initelja. Stoga ne ?udi da je prvih 20 kazni za prebrzu vožnju izre?eno u Europi, a tri najve?e kazne izre?ene su u Švicarskoj. Najve?i ikad kažnjen je 37-godišnji švedski državljanin koji se Mercedesom SLS AMG u kolovozu 2010. vozio autocestom A12 od Berna do Lausanne brzinom od 290 kilometara na sat (?ak 170 km/h preko dopuštene) . Na kraju ga je ?ekala rekordna kazna od nešto više od 630.000 eura. Švicarski državljanin s prosje?nom pla?om u Švicarskoj takvu bi prekora?enje brzine platio oko 11.600 eura, što je iznimno visoka kazna s obzirom na to da je prosje?na bruto pla?a u Švicarskoj 6049 eura. Druga visoka kazna zabilježena je u Švicarskoj u sije?nju sljede?e godine, kada je na radaru uhva?en bahati voza? Ferrarija Testaross. Na dionici na kojoj je ograni?enje bilo 80 km/h vozio je 136 km/h, što ga je na kraju, ra?unaju?i na primanja, koštalo pozamašnih 207.000 eura, 2000 eura u Hrvatskoj i oko 800 eura u Ma?arskoj. Nešto bolje shva?amo prekora?enje brzine u Srbiji, gdje je kazna oko 90 eura. Italija i Austrija su me?u zemljama s najve?im fiksnim kaznama za prekora?enje brzine, dok su u njihovim redovima samo Island i San Marino.
Kako je u Hrvaskoj i koliko bi platili bogataši po finskom modelu
U Hrvatskoj se ?esto piše i žali kako su prometne kazne prevelike za prosje?noga gra?anina. No što je s gra?anima ?ija su primanja znatno iznad prosjeka? Ve?ini nam je poznata sada ve? kultna izjava Željka Keruma o njegovoj “sportskoj vožnji” kada je ispalio kako je za njega i njegov auto sasvim normalno da vozi 200 km/h, a za nekoga drugog opasno je i kad vozi 70 km/h. No bi li tako razmišljao kada bi se uveo sustav naplate po uzoru na švicarski ili finski?
U Hrvatskoj fiksne kazne, po novome najviša kazna nije više 15.000, ve? 20.000 kn
Kazne za brzinu
Što se ti?e brzine vožnje u naseljenom mjestu, kažnjava se ve? i mali prekršaj, 10 km/h iznad dopuštene granice, a kazna je 300 kuna. Ona se penje na ?ak do 10.000 -20.000 kuna ili kaznu zatvora do 60 dana ako ste vozili više od 50 km/h preko dopuštene brzine. Prema ?l. 62 ?ak 1000 kuna stajat ?e vas ako ostanete u raskrižju ili na zebri. Prije nekoliko godina kazna za ovaj prekršaj bila je 500 kuna. I vožnja ‘slaloma’ preko dvije trake kažnjava se iznosom od 1000 kuna.
Kazne za neopreznost
Neoprezno uklju?ivanje u promet, nervozno prestrojavanje ili pretjecanje može vas stajati 1000 kuna ako policajac procijeni da ste ugrožavali druge sudionike u prometu. Isto toliko stajat ?e vas i ako ste se uklju?ili na kolnik sa zemljanog puta, a da prethodno niste o?istili blato s kota?a. Ista je cijena i poželite li startati kao da ste glavni akter u filmu ‘Brzi i žestoki’. Kretanje koje uzrokuje proklizavanje kota?a ili vožnju mopeda ili motocikla na zadnjem kota?u možda izgleda efektno, ali napla?uje se 1000 kuna.
Prema ?l. 88, prije nego napusti vozilo voza? je dužan poduzeti sve mjere kojima se sprje?ava da vozilo samo krene ili da ga pokrenu neovlaštene osobe (to zna?i da treba zatvoriti prozore, isklju?iti motor, zaklju?ati vozilo, uzeti klju?eve…). Ve? se doga?alo da gra?ani dobiju kazne za malo spuštene prozore ljeti i to u iznosu od 300 kuna. Žuri li vam se, dobro promislite ho?ete li prete?i kolonu, djece, vojnika, pogrebnu… Pretjecanje bilo kakve organizirane kolone stajat ?e vas ?ak 500 kuna.
Kazne za alkohol
Što se ti?e vožnje nakon nekoliko ?ašica, Hrvatska je do prije nekoliko godina kažnjavala takav nemar s najmanje 1000 pa da 3000 kuna. Toliko je koštalo ako vas ulove za volanom s 0,5 do 1 promila alkohola. Sada je ta kazna pove?ana na 3000 do 5000 kn. Od 5000 do 15.000 kuna može vas stajati vožnja s 1 do 1,5 promila, a sve više od toga kažnjava se s 10.000 do 20.000 kn ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana. Najve?a kazna namjenjena je i voza?ima pod utjecajem droga i lijekova. Važno je znati da za mlade voza?e i dalje vrijedi pravilo 0 promila, a sve do 0,5 kažnjava se sa 700 kuna.
Voza? ne smije imati više od 0.5 promila alkohola u krvi, no treba znati da ni na motocikl ili bicikl ni u kojem slu?aju ne smijete sjesti, ?ak ni da vas netko vozi, ako ste pili. 500 kuna kazna je za voza?a mopeda, motocikla ili bicikla koji prevozi osobu pod utjecajem droga, lijekova ili ako ‘napuše’ više od 0,5 promila.
Ostale prometne kazne
500 kuna je kazna i za prekršaj vrlo ?est na hrvatskim cestama, a to je prevoženje djeteta mla?eg od 12 godina na mopedu ili motociklu. Djeca niža od 150 cm ne smiju se voziti na prednjem sjedalu, u suprutnom ?ete platiti 1000 kuna.
U zimskim uvjetima voza?i su dužni imati zimsku opremu I prije uklju?ivanja u promet o?istiti zale?ena stakla te led s vozila. U protivnom, nemojte se iznenaditi ako vam naplate kaznu u iznosu od 1000 kuna.
Jednako kao i alkohol, umor može izazvati sporije reakcije, slabiju pažnju i dovesti do nesre?e. Stoga je, s pravom, i to kažnjivo, ali je isto tako i upitno kako se ovakav prekršaj dokazuje. ?l 198. kaže da voza? koji je u tolikoj mjeri umoran, bolestan ili u takvom psihofizi?kom stanju da je nesposoban za sigurno upravljanje vozilom, ne smije upravljati vozilom u prometu na cesti. Kazna je od 1000 do 2000 kuna, a ostaje nejasno koliko bolestan je dovoljno bolestan i kako se to na cesti dokazuje.
Bodovi kao kazne
Voza?u se izri?u i dodatne kazne poput kaznenih bodova i oduzimanja voza?ke dozvole, ali time se u ovome ?lanku ne?emo baviti. Zahvaljuju?i mogu?nosti pla?anja u roku osam dana od pristigle kazne, voza? može pro?i s upola manjom kaznom. Za mnoge s prosje?nim ili ispodprosje?nim primanjima (poput autora ovoga teksta) te kazne su dovoljne da sljede?i put dobro razmisle ho?e li pokušati ponoviti prekršaj. No što je s gra?anima koji ne spadaju u tu kategoriju i nije im problem izdvojiti 500 ili 1000 kuna za malo prekora?enje od 20-ak km/h? Takva kazna na njih sigurno nema isti u?inak.
Trebaju li bogati pla?ati više
U drugim zemljama, poput Švicarske, imaju rješenje za taj problem. Ernesto Bertarelli, najbogatiji Švicarac, ?ije se bogatstvo procjenjuje na 15 milijardi švicarskih franaka (oko 12,7 milijardi eura), za prebrzu vožnju u kantonu Vaud dobio je kaznu u iznosu vrtoglavih 310.000 franaka, odnosno otprilike 263.000 eura! Vozio je 88 km/h na cesti gdje je ograni?enje 50 km/h.
Razlog za tako veliku kaznu leži u druga?ijem sustavu ra?unanja kazni. Naime za svakoga voza?a koji dopuštenu brzinu u naseljenome mjestu prekora?i 24 km/h kazna je fiksih 560 eura. Za prekora?enje brzine izme?u 25 i 29 km/h u naseljenome mjestu kazna je 20 dnevnih pla?a, za 30 do 39 km/h, kao u Bertarellijevu slu?aju, kazna se penje na 70 dnevnih pla?a, a za prekora?enje brzine iznad 40 km/h iznosi ?ak 120 dnevnih pla?a.
Sli?an sustav obra?una kazni imaju i Finci. Ondje ?e vam uzeti u obzir mjese?nu pla?u, ali i druge okolnosti kao što su broj osoba u ku?anstvu, zaposlenost, bra?no stanje i sli?no. Tako ?e prijestupnik koji ima mjese?nu pla?u 2000 eura i jedno dijete dobiti kaznu 26 eura, a tko ima pla?u 6000 eura i živi sam dobit ?e kaznu 95 eura.
Usporedimo sada Hrvatsku sa spomenutim zemljama. U Hrvatskoj bi uspješan menadžer s mjese?nom pla?om nekoliko desetaka tisu?a kuna, koji je vozilom u naseljenom mjestu dopuštenu brzinu prekora?io 25 km/h mogao pro?i sa samo 1000 kuna kazne (500 kuna ako plati u roku osam radnih dana), a u Finskoj bi dobio kaznu 20-ak tisu?a kuna, u Švicarskoj bi ona iznosila 20 dnevnih pla?a, odnosno otprilike 82.000 kuna. (izra?uni su informativne prirode i temelje se na podacima od 17. sije?nja.
Za pripadnike srednjeg ekonomskog sloja ta bi kazna bila kudikamo manja. U Finskoj bi tako prekršitelj s pla?om 1000 eura (cca 7500 kuna) mjese?no i s dvoje djece prošao s kaznom 126 eura (cca 930 kuna), a gra?anin Švicarske s istom pla?om dobio bi kaznu oko 6300 kuna.
Velika je naravno razlika izme?u ove tri zemlje glede ekonomske situacije, mentaliteta i stanja u društvu. No uzevši u obzir prirodu kažnjavanja u prometu, a to je da se voza?e koji rade prekršaj (u ovom slu?aju voze prebrzo) kazni tako da taj prekršaj više ne ponove, a ne da se puni državna blagajna i omogu?uje prekršiteljima da sljede?i put paze kako da ih ne uhvate. Cilj je da svi koji se kre?emo u prometu sigurnije živimo i sudjelujemo u njemu. Za ve?inu ljudi zakon u Hrvatskoj dobro funkcionira, ali postoji ša?ica onih za koje sadašnje kazne nisu dovoljne da bi ih se opomenulo, a na sva?iju savjest se ne može ra?unati, kao što smo vidjeli iz Kerumova primjera. Ho?e li u nas ikada zaživjeti sustav kao u naprednijim europskim zemljama? Zasad se možemo samo nadati, a dotada možemo samo paziti na brzinu i uzimati u obzir druge ljude koji sudjeluju u prometu.
Fotografija: Pixabay
