Nakon što je prošli mjesec s radom po?eo Transjadranski plinovod TAP, u Gr?koj ocjenjuju da je ta zemlja postala najvažnije ?vorište za opskrbu europskog jugoistoka plinom koji ne potje?e iz Rusije.
TAP je krak Južnog plinskog koridora (Southern Gas Corridor, SGC), najve?eg projekta plinovoda na svijetu od 2017. godine, kojim se plin s nalazišta u Kaspijskom moru pred obalom Azerbajdžana, preko Gruzije, Turske, Gr?ke i Albanije dovodi do juga Italije.
Projekt je zdušno podržao SAD, jer ?e preko njega do potroša?a u južnoj Europi stizati i ameri?ki ukapljeni plin s terminala u Gr?koj, a na njega su priklju?eni i terminali u Turskoj.
Gr?ki ministar okoliša i energetike Kostis Hatzidakis pozdravio je po?etak operacija TAP-a i rekao da ?e putem gr?ke tvrtke za opskrbu prirodnim plinom DEPA-e, ta zemlja po?eti primati plin iz Azerbajdžana do kraja godine, prenosi portal euractiv.com.
Ustvrdio je da tim plinovodom, u kombinaciji s drugim projektima poput gr?ko-bugarskog plinovoda IGB i terminala za ukapljeni prirodni plin u Alexandroupolisu, Gr?ka postaje najvažnije tranzitno središte za transport alternativnih izvora prirodnog plina u jugoisto?noj Europi, to jest onih koji ne potje?u iz Rusije.
Hatzidakis podsje?a da je rutu južnog koridora kroz Gr?ku i TAP odabrao konzorcij Shah Deniz u lipnju 2013. godine, kad je Gr?ka bila pod vlaš?u Nove demokracije koju je vodio premijer Antonis Samaras.
To se može protuma?iti kao kompliment njegovoj politi?koj stranci, ali treba napomenuti da je Samaras bio pod pritiskom da proda dvije velike gr?ke plinske tvrtke, pri ?emu je kao izgledni kupac figurirala Rusija, no to se u kona?nici nije dogodilo.
Gr?ka je nakon toga promijenila geostrateški smjer te su obje glavne politi?ke stranke u Gr?koj – Syriza i Nova demokracije, kona?no odlu?ile igrati na ameri?ku kartu koja snažno gura prema izvorima energije i diversifikaciji infrastrukture, daleko od ruskih interesa.
Priželjkivan od Rusije, gr?ki operator transportnog sustava plina DESFA na kraju je prodan europskom konzorciju, a gr?ka država zadržala je manjinski udio. DEPA, glavna gr?ka javna plinska tvrtka, sada je podijeljena na dva dijela (komercijala i infrastruktura) i ponudi je za prodaju u sljede?ih nekoliko mjeseci.
“Ovo je povijesni trenutak i za gr?ko i za regionalno energetsko tržište, jer je nacionalni plinski sustav me?usobno povezan s jednim od najve?ih europskih tržišta plina, talijanskim, tako?er povezanim je sa sjevernom Europom preko Švicarske i Njema?ke, nadogra?uju?i uloga zemlje u regionalnom energetskom krajoliku”, ocijenila je DESPA prilikom pokretanja TAP-a.
Ta tvrtka je potvrdila da je dovršeno povezivanje TAP-a s gr?kim transportnim sustavom, što omogu?ava trenutnu opskrbu i prijenos dodatnih koli?ina plina na gr?ko tržište kako bi se zadovoljila rastu?a doma?a potražnja.
Izvršni direktor plinovoda TAP Luca Schieppati na gr?kom ekonomskom summitu po?etkom prosinca najavio je da ?e se 2021. godine provesti tržišni test za udvostru?avanje transportnog kapaciteta TAP-a na 20 milijardi kubnih metara godišnje. Analiti?ari primje?uju da je summit ugostio “zna?ajne ameri?ke govornike s referencama na klju?na pitanja koja povezuju dvije strane Atlantika”.
Schieppati je rekao da s 10 milijardi prostornih metara plina koliki ?e biti po?etni kapacitet, TAP u po?etku može zadovoljiti oko tre?ine bugarske potražnje za plinom, kao i ?etvrtinu gr?ke i oko 12 posto talijanske.
Najavio je da ?e TAP tako?er podržati tržišnu integraciju u jugoisto?noj Europi putem povezivanja s klju?nim energetskim infrastrukturama, poput IGB-a (Interkonektor Gr?ka Bugarska) ili IAP-a (Jonsko-jadranski plinovod), koji u cijelu pri?u u vodi i Hrvatsku i njezinu plinsku infrastrukturu.
Projekt IAP temelji se, naime, na ideji povezivanja postoje?eg i planiranoga plinskoga transportnog sustava Republike Hrvatske, preko Crne Gore i Albanije s TAP-om. Ukupna duljina plinovoda od Splita do albanskoga grada Fiere iznosila bi 516 kilometara, a svojim bi kapacitetom od pet milijardi prostornih metara na godinu omogu?io novi dobavni pravac za opskrbu prirodnim plinom Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
HINA
