Na svjetskoj razini brodovi su odgovorni za tri posto emisije CO2 u atmosferu. Korištenjem brodova na elektri?ni pogon u obalnoj, a kasnije i linijskoj plovidbi uklonile bi se emisije CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu, uz istovremeno smanjenje opasnosti od zaga?enja mora izlijevanjem fosilnih goriva.
U Hrvatskoj bi se trebali uskoro po?eti graditi putni?ki brodovi na elektri?nu energiju, i to zahvaljuju?i Splitu koji je formirao gospodarsko-istraživa?ku jezgru koju vode tim s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) i tvrtka Jadroplov.
Projekt je javnosti prezentiran prošloga tjedna na tom splitskom fakultetu, gdje su sporazum o suradnji, uz dekana FESB-a Srdjana Podruga, potpisali i predsjednik uprave Jadroplova Branimir Kova?i? te direktori tvrtki “Classis” Predrag ?udina, “?uli? Elektro Centar” Nikša ?uli?, RENS Božo Terzi? i ravnatelj Hrvatskog registra brodova Damir Roje.
Kako se moglo ?uti na predstavljanju projekta, prema smjernicama EU-a do 2050. godine treba se osigurati pomorski prijevoz uz nultu emisiju stakleni?kih plinova.
Projektant Predrag ?udina podsjetio je na to da je splitska putni?ka luka po prometu tre?a luka na Mediteranu te da je 2019. godine ostvarila promet ve?i od 5,6 milijuna putnika i 830 tisu?a vozila. Prema njegovim rije?ima, trenuta?no u nacionalnoj plovidbi plove brodovi prosje?ne starosti od 30 godina koji su pogonjeni dizelskim motorima.
?udina je istaknuo da elektri?ni pogon brodova ima brojne prednosti. Njime se tako, me?u ostalim, u potpunosti ispunjava zadani cilj nulte emisije stakleni?kih plinova. Osim toga, tehnologija je poznata jer su Lionski akumulatori u intenzivnom razvoju, a i cijena elektri?ne energije je tri puta niža od cijene diesel goriva.
Predsjednik uprave Jadroplova Branimir Kova?i? kaže kako se projekti brodova provode u skladu s najnovijim projektnim dostignu?ima i najnovijom tehnologijom, ?ime se omogu?ava ušteda od 50 posto pogonske energije u usporedbi s flotom koja trenuta?no operira u hrvatskim nacionalnim vodama.
Putnicima bi trebala biti osigurana ve?a kvaliteta usluge i skra?enje putovanja, a i izgradnja brodova nulte emisije stakleni?kih plinova u hrvatskim tvrtkama omogu?ava njihovo pozicioniranje na prestižan i komercijalno atraktivan segment svjetskog tržišta.
Rije? je o pet projekata u kojem bi prvi takozvani “Ro-Ro” putni?ki brod na elektri?ni pogon mogao ukrcati 190 automobila i 1200 putnika. Drugi takav brod mogao bi smjestiti 130 vozila i tisu?u putnika, dok bi tre?i Ro-Ro putni?ki brod trebao biti napravljen za 104 automobila i 800 putnika. Preostala su još dva putni?ka broda na elektri?ni pogon u kojem bi prvi primao 390, a drugi 200 putnika.
U Splitu vjeruju da ?e potpisani sporazum potaknuti razvoj gospodarstva u tom gradu, ali i u državi.
Dekan FESB- a Srdjan Podrug isti?e da bi Split s pomo?u tog projeka do 2030. trebao postati grad koji se približio ili ?ak u potpunosti postao grad nulte emisije stakleni?kih plinova, a za to se moraju izgraditi brodovi koji bi plovili na elektri?ni pogon.
Dio brodova mogao bi ploviti i u splitskom akvatoriju, primjerice prema Kaštelima i Trogiru, te bi se na taj na?in rasteretio cestovni promet. Ako bude potrebe, dio brodova bi mogao ploviti do susjedne Italije ili drugdje.
Kako Hina doznaje, Jadrolinija u ovom trenutku nije u fazi naru?ivanja izgradnje hibridnog trajekta, ali su trenuta?no pri završetku izrade strategije razvoja flote kroz zelenu energiju i okretanjem obnovljivim izvorima energije i najnovijim ekološkim rješenjima.
U sklopu resornog ministarstva aplicirali su na fond Europske unije “Oporavak i otpornost” koji je namijenjen projektima digitalizacije i zelene energije.
“Prijavili smo brodove koji bi se uklopili u našu zelenu strategiju razvoja flote te krajem prvog kvartala ove godine o?ekujemo povratne informacije. Ako sredstva budu odobrena i dodijeljena, kre?emo u sljede?u fazu koja podrazumijeva projektiranje brodova. Jadrolinija se okre?e zelenoj budu?nosti u skladu sa smjernicama EU-a te s pomo?u resornog ministarstva i Vlade RH apliciramo na raspoložive fondove”, poru?ili su iz Jadrolinije.
U skladu s EU-ovim Zelenim planom u kojem se do 2050. godine planira smanjiti neto emisija stakleni?kih plinova na nulu, europske zemlje kao što su Danska, Norveška i Švedska uvele su zadnjih godina brodove na elektri?ni pogon za plovidbu unutar svojih teritorijalnih voda.
Norveška trenuta?no ima dva broda na elektri?ni pogon, a norveška vlada želi do 2030. prepoloviti emisiju stakleni?kih plinova svojih teretnih i ribarskih plovila. Korištenjem brodova na elektri?ni pogon smanjuje se emisija CO2 brodova za ?ak 95 posto.
Na svjetskoj razini brodovi su odgovorni za tri posto emisije CO2 u atmosferu. Korištenjem brodova na elektri?ni pogon u obalnoj, a kasnije i linijskoj plovidbi uklonile bi se emisije CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu, uz istovremeno smanjenje opasnosti od zaga?enja mora izlijevanjem fosilnih goriva.
HINA
