Vlada je u ?etvrtak dala suglasnost i državna jamstva za tri kredita Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta – HAC-u za dva kredita ukupnog iznosa 144 milijuna eura za refinanciranje kredita kod KfW IPEX-Bank i financiranje izgradnje autoceste A7, a HC-u za kredit od 703 milijuna kuna za financiranja projekata i plana poslovanja.
Vlada je tako HAC-u dala odobrenje i državno jamstvo za kredit u iznosu od 62,58 milijuna eura kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), Zagreba?ke banke i Hrvatske poštanske banke (HPB), pri ?emu ?e Zagreba?ka banka i HPB dati kredti do 31,29 milijuna eura po kamatnoj stopi šestomjese?ni euribor uve?ano za 1,15 postotnih bodova, dok ?e HBOR osigurati preostalih 236,5 milijuna kuna i to po fisknoj kamatnoj stopi od 1,8 posto godišnje. Ro?nost kredita je 12 godina.
Tim ?e se novcem, kako je objasnio ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butkovi?, refinancirati postoje?i kredit njema?ke KfW IPEX-Bank koji je ugovoren 2011. godine, a ?iji preostali dug po glavnici iznosi 62,57 milijuna eura.
HAC ?e pritom ostvariti dodatnu likvidnost od oko 35,8 milijun eura u razdoblju od lipnja 2021. do lipnja 2024. koje ?e se usmjeriti u izgradnju dionice autoceste A11 Lekenik – Sisak, najavio je Butkovi?.
Vlada je HAC-u odobrila da se uz državno jamstvo zaduži kod HBOR-a i HPB-a u iznosu od 81,4 milijuna eura, a za financiranje izgradnje autoceste A7 Rupa – Rijeka – Žuta Lokva. U tome HPB sudjeluje s kreditom do 40,7 milijuna eura, po kamatnoj stopi šestomjese?ni euribor uve?ano za 1,03 postotna boda, a preostalih 305 milijuna kuna osigurat ?e HBOR po fiksnoj kamatnoj stopi od 1,8 posto. Ro?nost kredita je 13 godina s po?ekom nakon završenog razdoblja korištenja, koje traje ?etiri godine.
Tim ?e se kreditom osigurati novac za projekt izgradnje (prve faze) autoceste A7 Rupa – Rijeka – Žuta Lokva, sektor Križiš?e – Žuta Lokva, s uklju?enim HEP priklju?kom i izmještanjem instalacija, odnosno nastavlja se dio njezine izgradnje prema interregionalnom ?voru Žuta Lokva.
“Nastavkom izgradnje te autoceste na sektoru Križiš?e – Žuta Lokva preusmjerit ?e se promet vozila s državnih cesta na autocestu ?ime se pove?ava sigurnost svih sudionika prometa zbog rastere?enja i manje prometne optere?enosti lokalnih prometnica”, naglasio je Butkovi?.
Ina?e, na ulazu u grad Rijeku autocesta A7 spaja se s autocestom A6 Bosiljevo – Rijeka, dok bi se na interregionalnom ?voru Žuta Lokva autocesta A7 spojila s autocestom A1 Zagreb – Boslijevo – Split – Dubrovnik, a time bi autocesta A7 bila sastavni dio Jadransko-jonskog autocestovnog koridora kroz Hrvatsku koji se proteže od Rupe preko Rijeke do Žute Lokve te preko Splita sve do Dubrovnika.
Vladinu suglasnost i državno jamstvo dobile su i Hrvatske ceste za kredit u iznosu od 703 milijuna kuna kod Erste&Steiermärkische Bank, HPB-a, OTP banke, Privredne banke Zagreb i Zagreba?ke banke. Kamatna stopa za taj kredit je iznos fiksne marže od 1,15 postotnih bodova uve?ano za prinos na trezorske zapise ro?nosti 182 dana. Krajnje dospije?e kredita je na 12. godišnjicu od dana sklapanja ugovora o kreditu, uz po?ek od tri godine.
S tih ?e se 703 milijuna kuna osigurati sredstva za financiranja projekata i plana poslovanja Hrvatskih cesta u ovoj godini, pri ?emu se s iznosom od 300 milijuna kuna planiraju podmiriti obveze po revolving kreditu s HPB-om (koji dospjeva po?etkom lipnja), dok ?e se preostala 403,3 milijuna kuna podmiriti obveze po projektima koji su sadržani u Planu gra?enja i održavanja državnih cesta za 2021. godinu.
To su uz ostalo radovi na dionicama Vukmani?ki Cerovec – Mostanje, Beli Manastir – Farkaševac – Bjelovar, isto?na obilaznica Novog Marofa, most Sava – Oku?ani – Gradiška, most i pristupne ceste preko rijeke Kupe u Pokuplju, nadvožnjak preko željezni?ke pruge u Križevcima, brza cesta Vrbovec – Križevci – Koprivnica, ?vor Donja Zden?ina te most na rijeci Kupi kod Lasinje, pobrojao je ministar Butkovi?.
HINA
