Vrijednost je servo dokazao kad je bilo najteže. Ameri?ka vojska po?ela ga je masovno koristiti u Drugom svjetskom ratu za svoja vozila, prenosi RevijaHAK.
Danas bi bez serva upravlja?a vozili možda još samo revni ?lanovi nekog body-building kluba, spremni mazohisti?ki uživati u naporima potrebnim za okretanje tog obru?a. Razmazilo nas je i neka je, jer i u prometu nam treba olakšati. Kao automobilski novinari nikada ne?emo prežaliti vrijeme hidrauli?kih i elektrohidrauli?kih servo ure?aja… S takvim servom bi ?ak i visokokonfekcijski automobili poput Ford Focusa prve generacije postali moderne legende (u slu?aju tog vozila i zbog mnogih drugih stvari). No, zamijenili su ih jeftiniji i jednostavniji elektri?ni servo ure?aji, a onaj fini osje?aj na upravlja?u postao je prošlost ili se ?ini umjetnim poput plasti?nog buketa na stolu terase na koji ?e zalutati tek neka p?ela koja je prije toga plivala u ?aši piva ili neke žestice.
Znate li kad je nastao prvi servo ure?aj za vozila? Sve je navodno po?elo 1876. godine kada je ?ovjek, u povijesti upam?en kao G. W. Fitts, na svoje vozilo montirao elektri?ni servo. Ništa se o tom prijevoznom sredstvu ne zna, a možda je sve i stvar legendi. Uglavnom, prvi kamion na koji je montiran servo upravlja?a bio je Columbijin, 1903. godine. Tadašnji magazin Motor Age pisao je:
– Taj jednostavni ure?aj omogu?uje da kamion vozi 28 km/h i pritom zadržava smjer.
U kojem smjeru je kamion išao bez serva ne?emo ni zamišljati… Potom je krenuo razvoj servo ure?aja, neki su funkcionirali na principu vakuuma, a neki su koristili komprimirani zrak. Vrijednost je servo dokazao kad je bilo najteže. Ameri?ka vojska po?ela ga je masovno koristiti u Drugom svjetskom ratu za svoja vozila (na glavnoj slici je Dodge Carryall WC-53 iz 1942). Velikoserijska proizvodnja u putni?kim automobilima po?ela je 1951. godine s Chryslerom Imperial i traje, odnosno trajat ?e dok je automobila…
Izvor: RevijaHAK
